Nije samo "u glavi": Zašto tijelo burno reaguje na promjene vremena

Sivilo, kiša, a potom naglo sunce. Većina ljudi promjene vremena osjeti "u kostima", ali sve češće i u mislima. Ankete među građanima pokazuju da rijetki ostaju imuni na nagle vremenske promjene, koje se manifestuju kroz glavobolje, nemir, nesanicu i opšti pad energije.

Građani s kojima smo razgovarali kažu da promjene vremena itekako utiču na njihovo svakodnevno funkcionisanje – od fizičkog bola do promjena raspoloženja i motivacije.

Iako ove simptome često opisujemo kao prolaznu nervozu ili loš dan, stručnjaci upozoravaju da tijelo tada prolazi kroz ozbiljan proces prilagođavanja. Umor koji mnogi osjećaju nije nužno znak bolesti, već prije svega signal da je organizmu potreban predah.

Psihologinja Mirela Hadžić objašnjava da se radi o prirodnoj reakciji organizma na stresne spoljašnje uslove.

"Spektar simptoma može biti širok i to nije razlog promjena temperature, već pokušaj adaptacije našeg psihološkog aparata i našeg mozga da doživi neku ugodu i da se adaptira na uslove koje on doživljava kao stresne. Osnovna svrha našeg umora, bezvoljnosti, neki ljudi više idu u san, zapravo je potreba našeg mozga i psihološkog aparata da se odmori. To je samo znak našeg tijela i psohološkog aparata da nam treba odmor. Otud taj umor i iscrpljenost, ono nužno ne znači da smo depresivni, da imamo neki problem, nama naš organizam traži odmor", kaže Hadžić.

Ali kako se odmoriti u svijetu koji ne staje? Ključ nije u satima sna, već u svjesnom isključivanju iz obaveza, makar na kratko.

"Kvalitet odmora je bitniji od toga koliko on traje. Ako osjetimo umor, iscrpljenost i poteškoće u funkcionisanju tokom dana, mislim da svi možemo pronaći barem 15 do 30 minuta. Svi imamo pauze za kafu ili ručak na poslu – važno je da to vrijeme iskoristimo za pravi odmor, a ne za završavanje dodatnih obaveza, što većina ljudi radi", naglašava Hadžić.

Dok se ljudi bore s unutrašnjim nemirom, meteorolozi prate spoljašnje faktore koji na to utiču. Biometeorologija, nauka koja proučava uticaj vremenskih i klimatskih prilika na živi svijet, posljednjih godina sve više pažnje posvećuje uticaju vremena na ljudsko zdravlje.

Iz Sektora primijenjene meteorologije pojašnjavaju da se tokom godine prate različiti parametri koji utiču na organizam.

"Ovisno o dijelu godine uzimaju se u obzir neki parametri. Za temperaturu možemo reći da je aktuelno praćenje temperaturnih prilika tokom cijele godine. U zimskom periodu može biti značajniji vjetar koji pojačava osjet hladnoće, u ljetom periodu mogu biti interesantni dužina sunčevog zračenja sa porastom temperatura i izloženošću, da li je pojačana naoblaka, da li su promjenjive vremenske prilike, da li će biti jugovina ili ćemo biti pod uticajem bure, da li će biti povećana relativna vlažnost zraka, sve se to uzima i kombinuje se tokom godine da bismo dobili neku realnu prognozu i uputili građanstvo u to šta i kako da rade i kako da se pripreme za nadolazeće vremenske prilike", objašnjava Nedžad Voljevica iz Sektora primijenjene meteorologije.

Upravo su jugovina i vjetrovito vrijeme među najnepovoljnijim vremenskim uslovima za mentalno zdravlje. Pred nama je period koji će, prema prognozama, od meteoropata i hroničnih bolesnika zahtijevati dodatni oprez.

"Južno strujanje jača, što je loše za hronične bolesnike i meteoropate i za veći dio populacije, utiče na raspoloženje uz povećanu naoblaku. Ali recimo povoljno je sa aspekta temperature. Proteklih dana je hladno, a sad ipak se osjet hladnoće umanjio. S tim da u narednih nekoliko dana sa jačanjem južnog strujanja, sa nestabilnim vremenom sa vjetrovitim vremenom biometeorološke prilike će biti dosta loše", upozorava Voljevica.

Protiv prirode ne možemo, ali na vlastiti tempo možemo uticati. Tokom promjenjivih vremenskih prilika, čini se da je najvažnije slušati vlastiti organizam, prepoznati signale koje šalje i dopustiti sebi nekoliko minuta predaha, bez osjećaja krivice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad